Jesu li Rimljani doista posolili polja oko Kartage?

0
81

Nakon što su Kartažanima 146. pr. Kr. zadali konačan poraz u Trećem punskom ratu, Rimljani su prema legendi posuli sol na polja oko grada kako bi zauvijek osujetili mogućnost obnove moći svog starog suparnika. Ima li u ovoj priči istine?

Praksa soljenja zemlje potječe s Bliskog Istoka. Rimski izvori, međutim, nigdje ne spominju da je tlo Kartage nakon osvajanja bilo posoljeno. Navode samo da je nakon osvajanja na grad bačeno prokletstvo kojim se trebalo osigurati da se više nikad neće uzdići kao neprijatelj Rima.

Loading...

Sol je bila iznimno skupa roba te se Rimljani sigurno nisu razbacivali njome. Porušiti čitav grad i zasoliti toliko zemlje da postane neupotrebljiva zahtijevalo bi za to vrijeme basnoslovnu količinu ljudskog rada i resursa (prema nekim proračunima više od 500.000 tona soli). Zapravo je bilo riječ o simboličnoj gesti gradom bi se jednom povukao plug, a količina soli bila bi simbolična.

Priča o soljenju Kartage vjerojatno potječe od naredbe pape Bonifacija VIII. iz 1299. godine, prema kojoj je grad Palestrinu trebalo preorati „poput Kartage“ i zatim posoliti njenu zemlju. Palestrina je bila dio Papinske države, ali se pobunila, što je smatrano apsolutno nedopustivim prijestupom. Iako je uništenje Kartage bio poznat motiv u srednjem i novom vijeku, prvi izvori koji nedvojbeno govore o soljenju grada potječu tek iz 19. stoljeća te su vjerojatno nastali iz pogrešnog čitanja spomenute papine naredbe.

Rimljani su nakon osvajanja Kartage razorili grad i nad njim izrekli prokletstvo. U starom vijeku doista je postojala praksa simboličnog povlačenja pluga kroz grad i soljenja njegove zemlje. Ne postoje, međutim, nikakvi antički dokazi da se to dogodilo u Kartagi. 

Kartaga je ostala u ruševinama do 122. pr. Kr. Tad su Rimljani na njenom mjestu osnovali koloniju i naselili vojnike koji su nakon demobilizacije živjeli i radili na tamošnjim poljima. Ta činjenica također pobija tezu o soljenju zemlje kako bi se onemogućila njena uporaba u poljoprivredne svrhe. Naseljavanje velikog broja Rimljana zapravo je bio mnogo praktičniji način da se onemogući oporavak Kartage.

Piše: Boris Blažina

Original možete pronaći na povijest.hr